Često vozeći bicikl ostanemo zaprepašteni kada vidimo kakvu sve vrstu hrane kolege biciklisti jedu za vrijeme vožnje, pa nas ne moraju čuditi ni posljedice koje takva neprimjerena prehrana sa sobom povlači: gubitak energije, gubitak koncentracije koji sa sobom povlači i mogućnost povređivanja, a ponekad dolazi i do samog \’pucanja\’ i prekida vožnje.
Važne uloge kao što su skladištenje glikogena, koncentracija glukoze u krvi i prerada ugljikohidrata koje smo unijeli hranom u tijelo u glukozu.
Mišići za pokretanje izgaraju glukozu, a tijelo skladišti glukozu u obliku glikogena koji se može razgraditi u glukozu kada mišići trebaju dodatni izvor energije. Tijelo ima određene zalihe glikogena koje su dovoljne za otprilike 90 minuta srednje jake tjelesne aktivnosti te ako planirana aktivnost traje duže od tog vremenskog perioda potreban nam je izvor glukoze za pokretanje mišića koji moramo unijeti u organizam prehranom za vrijeme sportske aktivnosti.
Najbolji izvor glukoze su ugljikohidrati. Oni se zbog svoje hemijske strukture mogu jednostavno i brzo razgraditi u potrebnu glukozu. Proteini i masti mogu također biti izvori glukoze te masti djeluju kao idealan izvor glukoze jer imaju otprilike duplo više kalorije za istu masu od proteina i ugljikohidrata.
Problem korištenja masti i proteina kao izvore glukoze je u tome da je za njihovu razgradnju u glukozu potrebno puno vremena i neefikasno je. Potrebno je utrošiti više energije za razgradnju masti u glukozu nego što je slučaj s ugljikohidratima te su za razgradnju masti potrebni i sami ugljikohidrati koje je bolje odmah razgraditi u glukozu, a ne ih koristiti kao ‘gorivo’ za razgradnju masti.
Ugljikohidrati se za razliku od masti i proteina mogu razgraditi brzo i učinkovito i najbolji su izvor glukoze za bicikliste i esencijalni su izvor energije posebno za duže vožnje.
Neke vrste ugljikohidrata kao tjestenina i riža nepraktični su za konzumirati kad se vozimo te nam je potrebna hrana bogata ugljikohidratima i nemasna te praktična za konzumaciju na biciklu.
| Među takve namirnice spadaju sušeno voće (grožđice, datule…) i razni nemasni kolačići. Odličan izvor ugljikohidrata su i energetske pločice i energetski gelovi koje zbog svoje velike gustoće i visoke koncentracije ugljikohidrata treba ‘zalijevati’ sa puno tekućine da bi ih lakše probavili. Važan izvor ugljikohidrata su i razna ‘sportska’ pića jer uz ugljikohidrate sadrže i elektrolite koje gubimo znojenjem. |
Jedi prije nego ogladniš i pij prije nego ožedniš
Najbolje je cijelo vrijeme vožnje lagano jesti i piti što nam omogućava konstantan izvor tekućine i glukoze. Tako cijelo vrijeme prehranom mišićima dajemo potrebnu količinu glukoze te ne trošimo zalihe glikogena u jetri i mišićima. Najbolju kombinaciju hrane koja će nam najbolje odgovarati za jelo na biciklu najbolje ćemo otkriti eksperimentirajući sa raznim vrstama ugljikohidratima bogate hrane.
VAŽNO:
Treba paziti da ne pretjeramo s količinom gelova i ostalim vrstama koncentriranih ugljikohidrata zbog mučnine u želucu koju bi oni mogli izazvati te obavezno treba piti dosta tekućine da bi ih razrijedili.
Vrsta hrane koju konzumiramo na biciklu stvar je odabira svakog pojedinca, njegovih navika i načina na koji podnosi određeni tip hrane dok je glavno pravilo za sve bicikliste da bi im se prehrana za vrijeme vožnje trebala zasnivati na ugljikohidratima.